Leksik
Tvorbene inačice
Imenice na -ist/-ista
Imenice na -ist kojima se označuje vršitelj radnje imaju normativnu prednost pred imenicama na -ista.
|
NE |
DA |
|
gitarista, biciklista, impresionista, realista |
gitarist, biciklist, impresionist, realist |
|
To je roman francuskoga realiste. |
To je roman francuskoga realista. |
Imenice na -telj/-lac
Kad je imenicu kojom se označuje vršitelj radnje moguće izvesti i sufiksom -telj i sufiksom -lac, normativna se prednost daje imenicama na -telj (npr. imenicama gledatelj, slušatelj pred imenicama gledalac, slušalac). Katkad se imenice tvorene tim sufiksima od iste osnove značenjski razjednačuju (npr. spasilac – ‘čovjek koji se bavi spašavanjem’ i Spasitelj – ‘Bog’). Kad se od koje osnove vršitelj radnje ne izvodi sufiksom -telj, tada je naravno dobra uporaba imenice na -lac (npr. ronilac, ličilac, mislilac). Imenice tvorene sufiksom -oc ne pripadaju standardnomu jeziku i ne treba ih u njemu upotrebljavati.
Od imenica na -lac ženski mocijski parnjak moguće je tvoriti završetkom -teljica: roniteljica, ličiteljica ili umjesto izvedenice od imenice muškoga roda na -telj upotrijebiti dvorječnu skupinu: žena ličilac, žena ronilac.
|
NE |
NE* |
DA |
|
ličioc |
ličilac |
|
|
ronioc |
ronilac |
|
|
čitaoc |
čitalac |
čitatelj |
|
slušaoc |
slušalac |
slušatelj |
*Imenice na -lac pripadaju standardnom jeziku rubno, tj. pripadaju njegovu razgovornome funkcionalnom stilu. U biranijemu stilu bolje je upotrebljavati imenice na -telj.
Imenice na -arna/-arnica
Imenice tvorene sufiksom -arnica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom -arna. Tako normativnu prednost ima imenica slastičarnica pred imenicom slastičarna, imenica pekarnica pred imenicom pekarna, imenice cvjećarnica pred imenicom cvjećarna. Sufiks -arnica označuje ‘mjesto na kojemu se što prodaje’, a sufiks -ara ‘mjesto na kojemu se što proizvodi’. Stoga u značenju ‘mjesto na kojemu se prodaje kruh i krušni proizvodi’ treba upotrebljavati riječ pekarnica. Riječ pekarna ne pripada standardnomu jeziku i ne treba je upotrebljavati, a riječ pekara označuje ‘mjesto na kojemu se peče i proizvodi kruh i krušni proizvodi’. Mjesta na kojima se kruh i peče i prodaje mogu se nazvati i pekarnicama i pekarama.
|
NE |
DA |
|
cvjećarna |
cvjećarnica |
|
slastičarna |
slastičarnica |
|
voćarna |
voćarnica |
Imenice na -ona/-onica
Imenice tvorene sufiksom -onica imaju prednost pred imenicama tvorenim sufiksom -ona. Tako normativnu prednost ima imenica prodavaonica pred imenicom prodavaona, imenica kupaonica pred imenicom kupaona itd.
|
NE |
DA |
|
čistiona |
čistionica |
|
kupaona |
kupaonica |
|
predavaona |
predavaonica |
|
radiona |
radionica |
Imenice na -loginja/-logica
U tvorbi ženskih mocijskih parnjaka od imenica na -log i -og prednost se daje izvedenicama sa sufiksom -inja (psihologinja, pedagoginja) pred izvedenicama sa sufiksom -ica (psihologica, pedagogica), koje pripadaju razgovornomu stilu.
|
NE |
DA |
|
pedagogica |
pedagoginja |
|
psihologica |
psihologinja |
Imenice na -itet/-ost
Ako su dvije istoznačne imenice tvorene od iste osnove sufiksima -itet i -ost, prednost se daje imenici sa sufiksom -ost.
|
NE |
DA |
|
individualitet |
individualnost |
|
invaliditet |
invalidnost |
|
relativitet |
relativnost |
Imenice s prefiksom van-/izvan-
Imenice s prefiksom izvan- imaju normativnu prednost pred imenicama s prefiksom van-.
|
NE |
DA |
|
vanzemaljac |
izvanzemaljac |
Pridjevi na -ioni/-ijski
Pridjeve ne treba tvoriti sufiksom -ioni, nego sufiksom -ijski.
|
NE |
DA |
|
akcioni |
akcijski |
|
kanalizacioni |
kanalizacijski |
|
kandidacioni |
kandidacijski |
|
komisioni |
komisijski |
|
pozicioni |
pozicijski |
Pridjevi na -alni / -ijski/-ni
Ako se od iste osnove mogu tvoriti pridjevi izvedeni sufiksima -alni i -(ij)ski ili -ni, prednost se daje pridjevima izvedenima sufiksom -(ij)ski ili -ni. Pridjevi na -alni preuzeti su iz engleskoga jezika, a normativno je pravilo da se, ako se već mora posuđivati, posuđuje samo osnovna riječ, a izvedenice se tvore domaćom tvorbom.
|
NE |
DA |
|
embrionalni |
embrijski |
|
multimedijalni |
multimedijski |
|
trodimenzionalan/trodimenzionalni |
trodimenzijski |
|
tekstualni |
tekstni |
Pridjevi na -ski/-ni
Iako postoji opće pravilo da se od istoznačnih pridjeva izvedenih od istih riječi nastavcima -ni i -ski prednost daje onima na -ni (npr. autobuski > autobusni), to pravilo ne treba protezati na pridjeve tvorene od imenica na -izam ni na pridjeve tvorene od imenica na -ka.
|
NE |
DA |
|
autobuski |
autobusni |
|
dadaistični |
dadaistički |
|
električki |
električni |
|
forenzični (< forenzika) |
forenzički |
|
metabolični |
metabolički |
|
romantistični (< romantizam) |
romantistički |
Pridjevi na -ov/-ev/-ljev
Posvojni se pridjev od imenica koje završavaju na nepčanik tvori sufiksom -ev, a od imenica koje završavaju na nenepčanik tvori sufiksom -ov, a od imenica koje završavaju na -ov ili -ev s pomoću sufiksa -ljev:
|
NE |
DA |
|---|---|
|
Ahilejov |
Ahilejev |
|
bratovljev |
bratov |
|
Kamovov |
Kamovljev |
|
Ljermontovov |
Ljermontovljev |
|
Matošov |
Matošev |
|
sinovljev |
sinov |
|
Tolstojov |
Tolstojev |
|
Turgenjevov |
Turgenjevljev |
|
Voltairev |
Voltaireov |
Pridjevi s prefiksom van-/izvan-
Pridjevi s prefiksom izvan- imaju normativnu prednost pred pridjevima s prefiksom van-.
|
NE |
DA |
|
vanbračni |
izvanbračni |
|
vannastavni |
izvannastavni |
Polusloženica ili složenica
Dva pridjeva povezana spojnicom znače ‘x i y’, npr. znanstve-
no-popularni znači ‘znanstveni i popularni’. Takvi se odnosi pridjevi odnose na dva pojma: znanstveni i popularni. Pridjevna složenica, npr. jezičnopovijesni, književnoumjetnički odnosi se na jedan pojam izražen dvjema riječima: jezična povijest, književna umjetnost. Više o tome vidi u poglavlju Sastavljeno i nesastavljeno pisanje – Pridjevi.
Odnosni pridjev od Bog/bog, dijete i ovca
Odnosni je pridjev od imenice Bog/bog Božji/božji, a ne Božiji/božiji, od dijete dječji, a ne dječiji, a od imenice ovca ovčji, a ne ovčiji.
|
NE |
DA |
|
Božiji/božiji |
Božji/božji |
|
dječiji |
dječji |
|
ovčiji |
ovčji |
Glagoli na -iti/-jeti
Ako su glagoli tvoreni od iste osnove sufiksima -iti i -jeti istoznačni, treba upotrebljavati glagol na -jeti (npr. voliti > voljeti, letiti > letjeti, poskupiti > poskupjeti). Više o tome vidi u poglavljima Perfekt i Glagolski pridjev radni.
Pritom treba uzeti u obzir da se neki od tih parova značenjski razjednačuju. Tako npr. crveniti znači ‘činiti što crvenim’ (npr. crveniti usnice), a crvenjeti ‘postajati crvenim’ (npr. Jagode su crvenjele.). Crvenjeti se znači ‘isticati se crvenom bojom’ (npr. Mak se crvenio u polju.). Glagol slabiti znači ‘činiti slabim’ (npr. slabiti čiji otpor), a slabjeti ‘postajati slabim’ (Njihova je želja za vlašću slabjela.) Više o tome vidi u poglavlju Paronimi.
|
NE |
DA |
|
letiti |
letjeti |
|
poskupiti |
poskupjeti |
|
visiti |
visjeti |
|
voliti |
voljeti |
|
NE |
DA |
|
Treba voliti svoju domovinu. |
Treba voljeti svoju domovinu. |
|
Pričalo se da će sve uskoro poskupiti. |
Pričalo se da će sve uskoro poskupjeti. |
|
Njezino je protivljenje slabilo. |
Njezino je protivljenje slabjelo. |
|
Rumenjela je obraze. |
Rumenila je obraze. |
Glagoli na -iti/-ati
U parovima glagola tvorenim od iste osnove nastavcima -iti i -ati prednost se daje glagolu tvorenomu nastavkom -iti:
|
NE |
DA |
|
brojati |
brojiti |
|
bojati |
bojiti |
|
obojati |
obojiti |
|
strujati |
strujiti |
|
NE |
DA |
|
Naučio je brojati do sto. |
Naučio je brojiti do sto. |
|
Sve je obojao u zeleno. |
Sve je obojio u zeleno. |
Glagoli na -ći/-nuti
Normativna se prednost daje glagolima na -nuti pred glagolima na -ći. To pravilo odnosi se samo na one slučajeve kad ti parovi stvarno postoje (ne odnosi se npr. na glagole leći, stići, pobjeći itd. jer nema glagola legnuti, stignuti, pobjegnuti itd.)
|
NE |
DA |
|
dići |
dignuti |
|
maći/pomaći |
maknuti/pomaknuti |
|
taći |
taknuti |
Leksičke inačice
Paronimi
Paronimi su riječi sličnoga izraza i često sličnoga sadržaja koje se često upotrebljavaju jedna umjesto druge, npr.:
|
NE |
DA |
|---|---|
|
Njegovo ponašanje nije bilo civilizacijsko. |
Njegovo ponašanje nije bilo civilizirano. |
|
civilizacijski ‘u skladu s civilizacijom’: civilizacijski standardi civilizirano ‘uljuđeno’: civilizirano ponašanje |
|
|
Marko i Jakov našli su se iza kuće. Njih su se dvoje tako dogovorili. |
Marko i Jakov našli su se iza kuće. Njih su se dvojica tako dogovorila. |
|
dvoje ‘dvije osobe različita spola’: Došli su Ana i Marko. Njih dvoje bili su prijatelji. dvojica ‘dvije osobe muškoga spola’: Došli su Marko i Jakov. Njih dvojica bili su prijatelji. |
|
|
Imaš li elektronsku poštu? |
Imaš li elektroničku poštu? |
|
elektronski ‘koji se odnosi na elektrone’: elektronski mikroskop elektronički ‘koji se odnosi na elektroniku’: elektronička pošta |
|
|
Voda ističe iz kade. |
Voda istječe iz kade. |
|
isticati ‘posebno naglašivati’: isticati čiju marljivost istjecati ‘otjecati, tekući nestajati iz čega’: istjecati iz kade; pren. ‘prestajati trajati’: vrijeme istječe |
|
|
Marko i Jakov našli su se iza kuće. Oboje su bili preplašeni. |
Marko i Jakov našli su se iza kuće. Obojica su bila preplašena. |
|
oboje ‘i jedna i druga osoba različitoga spola’: Došli su Marko i Ana. Oboje ih volimo. obojica ‘i jedna i druga osoba muškoga spola’: Došli su Marko i Jakov. Obojicu ih volimo. |
|
|
Dođi ovdje! |
Dođi ovamo! |
|
ovamo ‘na ovo mjesto, na mjesto na kojemu se nalazi govoritelj’: dođi ovamo ovdje ‘na ovome mjestu, na mjestu na kojemu se nalazi govoritelj’: ovdje sam |
|
|
Postava izložbe ih je oduševila. |
Postav izložbe ih je oduševio. |
|
postava ‘osobe u kakvoj skupini: glazbenoj, sportskoj itd.’: postava predstave postav ‘izlošci u muzeju, galeriji itd.’: muzejski postav |
|
|
Njegova je žena imala psiholoških problema. |
Njegova je žena imala psihičkih problema. |
|
psihološki ‘koji se odnosi na psihologiju i psihologe’: psihološki pristup psihički ‘koji se odnosi na psihu’: psihički problemi |
|
|
Učenici su pisali zadaćnicu. |
Učenici su pisali školsku zadaću. |
|
zadaćnica ‘bilježnica u koju se pišu školske zadaće’: pisati u zadaćnicu zadaća ‘zadatak za školu’: pisati zadaću |
|
|
Izišao je vani. |
Izišao je van. |
|
vani ‘označuje vanjski prostor’: biti vani van ‘označuje smjer kretanja’: ići van |
|
|
Jelo je imalo dobar ukus. |
Jelo je imalo dobar okus. |
|
ukus ‘osjećaj i sposobnost razlikovanja lijepoga i ružnoga’: Ana ima dobar ukus. okus ‘osjet koji hrana ili piće izaziva u ustima ‘: okus naranče |
|
|
Kad djeca zaspu, razgovarat će. |
Kad djeca zaspe, razgovarat će. |
|
zaspe – 3. l. mn. glagola zaspati: zaspe svake noći zaspu – 3. l. mn. glagola zasuti: zaspu ih pijeskom |
|
|
Zahvalio joj se na njezinoj ljubaznosti. |
Zahvalio joj je na njezinoj ljubaznosti. |
|
zahvaliti se ‘odbiti što’: zahvaliti se na ponuđenome poslu (i potražiti drugi) zahvaliti ‘izraziti zahvalnost’: zahvaliti na ljubaznosti |
|
Pleonazmi
Pleonazam je nepotrebno ponavljanje istoznačnih jezičnih elemenata (no međutim) ili elemenata kod kojih je značenje jednoga elementa već sadržano u kojemu drugom elementu (sići dolje).
|
NE |
DA |
|
čak štoviše |
čak/štoviše |
|
letjeti zrakom |
letjeti |
|
mala kućica |
mala kuća / kućica |
|
međusobno spojiti |
spojiti |
|
naprijed/gore naveden |
naveden |
|
no međutim |
no/međutim |
|
oko desetak |
desetak / oko deset |
|
petnaest godina starosti |
petnaest godina |
|
popeti se gore |
popeti se |
|
porazgovarati zajedno |
porazgovarati |
|
potencijalno moguće |
moguće |
|
sići dolje |
sići |
|
treći po redu |
treći |
|
žena vrtlarica |
vrtlarica |
Riječi koje ne pripadaju standardnomu jeziku
Riječi koje slijede (navedene s lijeve strane) ne pripadaju standardnomu jeziku iako se razmjerno često upotrebljavaju. Umjesto njih treba upotrebljavati riječi koje se nalaze s desne strane:
|
NE |
DA |
|---|---|
|
aristokrata |
aristokrat |
|
atleta |
atlet |
|
dozvoliti |
dopustiti |
|
faliti |
nedostajati; pogriješiti, promašiti |
|
front |
fronta |
|
gest |
gesta |
|
ishitren |
nepromišljen, prenagljen |
|
ispoljavati (se) |
pokazivati (se) |
|
izaći |
izići |
|
iziskivati |
tražiti, zahtijevati |
|
izuzetak |
iznimka |
|
izvinjavati se |
ispričavati se |
|
izvinjenje |
isprika |
|
milion |
milijun |
|
nadležan |
mjerodavan, u čijemu je djelokrugu |
|
naprosto |
jednostavno |
|
planeta |
planet |
|
ponaosob |
osobno, sa svakim osobno |
|
posjeta |
posjet |
|
sačekati |
dočekati ‘doživjeti da se što dogodi ili pojavi’; pričekati ‘provesti kraće vrijeme čekajući’ |
|
saznanje |
spoznaja |
|
sistem |
sustav |
|
skoncentrirati se |
koncentrirati se |
|
skroz |
potpuno |
|
snabdjeti (se) |
opskrbiti (se) |
|
snabdijevati (se) |
opskrbljivati (se) |
|
sprovesti |
provesti |
|
teritorija |
teritorij |
|
učesnik |
sudionik |
|
učestvovanje |
sudjelovanje |
|
učestvovati |
sudjelovati |
|
ukazati na što |
upozoriti na što |
|
uputstvo |
uputa, upute, naputak |
|
ustvari |
zapravo |
|
zakačiti |
zakvačiti |
|
značajan |
važan, znatan |
Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripadaju dijalektizmi i žargonizmi.
|
NE |
DA |
|
Otišao je u kupatilo. |
Otišao je u kupaonicu. |
|
Otišao je u banju. |
|
|
Otišao je u kupaonu. |
|
|
Kupio je pome na pazaru. |
Kupio je rajčice na tržnici. |
|
Kupio je paradajz na placu. |
|
|
Sreo je frenda i buraza. |
Sreo je prijatelja i brata. |
|
Slagala je šugamane i lancune. |
Slagala je ručnike i plahte. |
|
Ubio ga je šerajzlinom. |
Ubio ga je žaračem. |
|
Stavio je škrlak na glavu i izišel iz hiže. |
Stavio je šešir na glavu i izišao iz kuće. |
Hrvatskomu standardnom jeziku ne pripadaju ni strane riječi iako se u njemu mogu naći iz stilskih (U Zagrebu je održan summit.) ili terminoloških razloga (Taj je program shareware i dostupan je na internetu.). Ipak ih u tekstu koji je pisan standardnim jezikom treba izbjegavati. Ako se nađu u hrvatskome tekstu, treba ih pisati kurzivom kako bi se označilo njihovo strano podrijetlo. U rukom pisanome tekstu kurziv se označuje valovitom crtom. Posuđenice se s obzirom na stupanj uklopljenosti u hrvatski jezični sustav dijele na tuđice, prilagođenice i usvojenice. Prilagođenice su riječi stranoga podrijetla prilagođene jezičnomu sustavu jezika u koji su preuzete (npr. bit, čip, licencija). Usvojenice su riječi tako potpuno uklopljene u hrvatski jezik da se ne razlikuju od izvornih hrvatskih riječi. Za usvojenice često samo znalci znaju da su bile strane riječi, npr. breskva, boja, čarapa, krevet, puška, lopta, šećer, čamac, ćelav, duhan, top, cilj, remen, logor, šunka, iskren, odličan, pokrovitelj, časopis, okolnost, pojam, dojam, banka, baraka, pašteta. Ako već prihvaćamo posuđenicu, bolje je prihvatiti usvojenicu nego prilagođenicu, prilagođenicu nego tuđicu.
Umjesto engleskih riječi i anglizama treba upotrebljavati hrvatske riječi, npr.:
|
NE |
DA |
|---|---|
|
attachment |
privitak, prilog |
|
brend |
robna marka, zaštitni znak |
|
bypass |
premosnica |
|
casual |
ležerno, neformalno, sportski |
|
cool |
smiren, hladan; u trendu; smireno, hladno |
|
display |
ekran, zaslon |
|
event |
događaj |
|
link |
poveznica |
|
remake |
prerad(b)a |
|
revival |
oživljavanje, obnavljanje, procvat, preporod |
|
stage |
pozornica |
Posuđene riječi koje označuju specifičnosti pojedinoga naroda zovu se egzotizmi.
Egzotizmi mogu označivati jela (suši), pića (sake, tekila), nacionalne plesove (sirtaki), karakteristične građevine (iglu) itd. Egzotizmi se uvijek prihvaćaju kao posuđenice i ne treba ih zamjenjivati hrvatskim riječima.
Riječi koje pripadaju standardnomu jeziku samo u nekim značenjima
Neke riječi pripadaju standardnomu jeziku u nekim značenjima, a ne pripadaju mu u drugim. U tablici koja slijedi donosimo takve riječi u čijoj se uporabi često griješi s primjerom pogrešne i točne uporabe te objašnjenja.
|
NE |
DA |
|---|---|
|
Gdje ste krenuli? |
Kamo ste krenuli? Kuda ste krenuli? |
|
gdje ‘pita za mjesto na kojemu se što nalazi’ kamo ‘pita za cilj kretanja’ kuda ‘pita za smjer kretanja, kojim putom’ |
|
|
Otišao je ocu, a isti ga nije želio primiti. |
Otišao je ocu, a on ga nije želio primiti. |
|
isti ‘koji je onaj koji je već bio’ taj/on (pokazna ili osobna zamjenica) |
|
|
Tek tada kreće pravi zaplet. |
Tek tada počinje pravi zaplet. |
|
kretati ‘započinjati kretanje’ počinjati ‘započinjati postojati, trajati; započinjati kakvo djelovanje’ |
|
|
Otišao je u krivome smjeru. |
Otišao je u pogrešnome smjeru. |
|
kriv ‘koji je učinio što loše, koji nije dokazao nevinost u sudskome postupku’ pogrešan ‘koji nije onakav kakav bi trebao biti’ |
|
|
Odlagao je raskidanje zaruka. |
Odgađao je raskidanje zaruka. |
|
odložiti ‘privremeno staviti na koje mjesto’ odgoditi ‘premjestiti u kasnije vrijeme’ |
|
|
Donosim par primjera. |
Donosim nekoliko primjera. |
|
par ‘skupina koju čine dva predmeta ili dvije osobe’ nekoliko ‘neodređeno neveliko mnoštvo’ |
|
|
Ustajanje je Gregoru predstavljalo velik napor. |
Ustajanje je Gregoru bilo veoma naporno. |
|
predstavljati ‘upoznavati koga s kim, pokazati što u javnosti, nastupati u predstavi’ biti (pomoćni glagol) |
|
|
Sestra joj je pričala da ocu nije dobro. |
Sestra joj je govorila/rekla da ocu nije dobro. |
|
pričati ‘pripovijedati’ govoriti ‘verbalno se izražavati’, reći ‘verbalno se izraziti’ |
|
|
Uzeo je kanticu s uljem i počeo sipati, prvo polako, pa sve brže. |
Uzeo je kanticu s uljem i počeo lijevati, prvo polako, pa sve brže. |
|
sipati ‘o čemu sipkom’ točiti, lijevati ‘o tekućini’ |
|
|
Na policiji su mu izdali uvjerenje. |
Na policiji su mu izdali potvrdu. |
|
uvjerenje ‘mišljenje koje tko ima o čemu’ potvrda ‘isprava kojom se što potvrđuje’ |
|
|
Oženila se za Marka. Marko i Janica su se oženili. Oženio je kćer za Marka. |
Udala se za Marka. Marko i Janica su se vjenčali. Udao je kćer za Marka. |
|
oženiti ‘učiniti da muškarac stupi u brak’ oženiti se ‘postati čijim suprugom’ udati ‘učiniti da žena stupi u brak’ udati se ‘postati čijom suprugom’ vjenčati ‘obaviti obred sklapanja braka’ vjenčati se ‘sklopiti brak’ |
|
Internacionalizmi
Internacionalizmi u hrvatskome jeziku imaju drukčiji status od stranih riječi, ali ih ipak treba upotrebljavati u standardnome jeziku s mjerom i ne pretjerivati u njihovoj uporabi te ih, ako to kontekst i značenje dopuštaju, zamijeniti domaćim riječima. Te se zamjene ne smiju provoditi mehanički te uvijek treba voditi računa o značenju, svezama (npr. brijaći aparat ne može se mijenjati u brijaći uređaj, ali je umjesto kućanski aparati bolje kućanski uređaji, adaptacija stana nije prilagođivanje stana, televizijska emisija nije televizijsko ispuštanje itd.) i stilu.
|
internacionalizam |
hrvatska riječ |
|---|---|
|
adaptacija |
prilagođivanje, prepravljanje |
|
aparat |
uređaj |
|
apsorbirati |
upiti/upijati |
|
ažurirati |
posuvremeniti/posuvremenjivati |
|
destinacija |
odredište |
|
detaljan |
iscrpan |
|
diktirati |
određivati |
|
direktan/direktno |
izravan/izravno |
|
diskutabilan |
upitan |
|
distribucija |
razdioba, raspodjela |
|
dizajn |
oblikovanje |
|
dominirati |
prednjačiti, prevladavati |
|
edukacija |
izobrazba |
|
eliminirati |
ukloniti/uklanjati |
|
emisija |
ispuštanje |
|
evaluacija |
vrednovanje |
|
faktor |
čimbenik |
|
fluktuacija |
kolebanje |
|
grupa |
skupina |
|
grupni rad |
skupni rad/rad u skupinama |
|
horizontalan |
vodoravan |
|
identificirati |
prepoznati/prepoznavati, otkriti/otkrivati |
|
identifikacija |
prepoznavanje |
|
indirektno |
neizravno |
|
informacija |
obavijest, podatak |
|
informirati |
obavijestiti/obavještavati/obavješćivati |
|
instalacija |
ugradnja |
|
instalirati |
ugraditi/ugrađivati |
|
instrument |
uređaj |
|
intenzitet |
jakost |
|
interpersonalni |
međuljudski |
|
klasificirati |
svrstati/svrstavati, razvrstati/razvrstavati |
|
klasifikacija |
razredba |
|
komponenta |
sastavnica |
|
koncipirati |
osmisliti/osmišljavati |
|
konflikt |
sukob |
|
konstantan |
stalan |
|
kontrola |
nadzor, praćenje |
|
koordinirati |
uskladiti |
|
kreirati |
stvarati/stvoriti |
|
kvaliteta |
kakvoća |
|
limit |
ograničenje |
|
lista |
popis |
|
nivo |
razina |
|
oblast |
područje |
|
period |
razdoblje |
|
pilot-projekt |
ogledni projekt |
|
podesiti |
namjestiti, ugoditi |
|
preformulirati |
preoblikovati |
|
princip |
načelo |
|
prioritet |
prednost |
|
procedura |
postupak |
|
realni |
stvarni, postojeći |
|
realno vrijeme |
stvarno vrijeme |
|
reflektirati |
odbiti/odbijati, odraziti/odražavati |
|
regulirati |
urediti/uređivati |
|
relevantan |
važan |
|
reorganizacija |
preustroj |
|
revidirati |
preinačiti/preinačivati |
|
rezultirati |
dovoditi/dovesti do |
|
selekcija |
odabir |
|
sortiranje |
razvrstavanje |
|
spektar |
raspon |
|
suma |
zbroj |
|
terminologija |
nazivlje |
|
testiranje |
ispitivanje |
|
traka |
vrpca |
|
transfer |
prijenos |
|
transport |
prijevoz, prijenos |
Imena
Pri pisanju eseja posebnu pozornost treba posvetiti točnomu pisanju i sklanjanju imena. O sklanjanju imena vidi u poglavlju Sklonidba imena. Posebno treba biti pažljiv pri pisanju stranih imena. Donosimo stoga popis nekih imena pisaca i likova:
|
imena pisaca |
|---|
|
Albert Camus |
|
Anton Pavlovič Čehov |
|
Arthur Rimbaud |
|
Bertolt Brecht |
|
Charles Baudelaire |
|
Dante Alighieri |
|
Edgar Allan Poe |
|
Ernest Hemingway |
|
Eshil |
|
Eugène Ionesco |
|
Euripid |
|
Ezop |
|
Fjodor Mihajlovič Dostojevski |
|
Francesco Petrarca |
|
Franz Kafka |
|
Friedrich Schiller |
|
George G. Byron |
|
Giovanni Boccaccio |
|
Gustave Flaubert |
|
Henrik Ibsen |
|
Heziod |
|
Homer |
|
Honoré de Balzac |
|
Jean Racine |
|
Jean-Paul Sartre |
|
Jerome David Salinger |
|
Johann Wolfgang Goethe |
|
Lav Nikolajevič Tolstoj |
|
Luigi Pirandello |
|
Marcel Proust |
|
Miguel de Cervantes |
|
Molière |
|
Nikolaj Vasiljevič Gogolj |
|
Ovidije |
|
Paul Verlaine |
|
Pedro Calderón de la Barca |
|
Pierre Corneille |
|
Plaut |
|
Samuel Beckett |
|
Sofoklo |
|
Vergilije |
|
Voltaire |
|
William Shakespeare |
|
imena likova |
|---|
|
Agamemnon |
|
Ahilej |
|
Akakij Akakijevič |
|
Aleksej Kirilovič |
|
Anastasie de Restaud |
|
Antigona |
|
Antoine Roquentin |
|
barunica Castelli |
|
Beatrice |
|
Bobočka Radajeva |
|
Briseida/Brizeida |
|
Charles Bovary |
|
Charlotte Buff |
|
Delphine de Nucingen |
|
don Quijote |
|
Emma Bovary |
|
Etienne Lantier |
|
Eugène de Rastignac |
|
Filip Latinovicz |
|
Franz Moor |
|
Gregor Samsa |
|
Helmer |
|
Holden Caulfield |
|
Izmena |
|
Kiti ščerbacka |
|
Konstantin Dmitrič Levin |
|
Kreont |
|
Leon Dupuis |
|
Leone Glembay |
|
Lotta |
|
Majka Courage |
|
Mersault |
|
Nora |
|
otac Goriot |
|
Pečorin |
|
Phoebe |
|
Quasimodo |
|
Razumihin |
|
Rodion Romanovič Raskoljnikov |
|
Rodolphe Boulanger |
|
Sancho Panza |
|
Thérèse Raquin |
|
Werther |